Štednja za mirovinu – Ključ za sigurnu i stabilnu budućnost

Štednja za budućnost, uključujući i štednju za mirovinu, ključna je za osiguravanje naše dugoročne financijske stabilnosti.

Osnova mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj tri su stupa osiguranja, od kojih su prva dva obvezni (u njih smo obvezni izdvajati iz svoje bruto plaće), a treći je dobrovoljan (u njemu štedimo samo ako to želimo, a na tu štednju dobivamo i državne poticaje).

Prvi stup

1. Prvi stup mirovinskog osiguranja obvezan je i u nadležnosti je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).
2. Temelji se na načelu međugeneracijske solidarnosti: prema zakonu, 15 % mjesečne bruto plaće svakog zaposlenika uplaćuje se u državni proračun, a zatim se ta sredstva upotrebljavaju za isplatu mirovina današnjih umirovljenika.

Drugi stup

1. Drugi stup mirovinskog osiguranja također je obvezan i u njega izdvajamo 5 % mjesečne bruto plaće, no taj dio ne odlazi u državni proračun, već u mirovinski fond koji ili sami odaberemo kad se prvi put zaposlimo ili nas u njega, po službenoj dužnosti, rasporedi REGOS (Središnji registar osiguranika).
2. Drugi stup predstavlja individualnu kapitaliziranu štednju. Što to točno znači?
3. U mirovinskome fondu svaki član ima svoj osobni račun, a sve što u njega izdvojimo za radnoga vijeka iz bruto plaće naša je osobna imovina. Ta se sredstva kapitaliziraju odnosno ostvaruju prinos fonda jer ih mirovinska društva koja upravljaju mirovinskim fondovima ulažu na tržištima kapitala.
4. Mirovinska društva pod nadzorom su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Treći stup

1. Treći mirovinski stup u potpunosti je dobrovoljan i u nadležnosti je društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Štednja u trećem stupu može se usporediti sa štednjom u investicijskom fondu jer se novac ulaže u dionice, obveznice i novčane depozite, ali uz određena zakonska ograničenja.
2. Štednja u trećem stupu također je individualna i kapitalizirana. Svaki član dobrovoljnoga mirovinskog fonda ima svoj osobni račun u fondu, a uplaćena sredstva ostvaruju prinose.
3. Sredstva s računa moguće je podići najranije s 55 godina (ili s 50 ako ste članom fonda postali do 31. 12. 2018.), putem jednog od odabranih oblika mirovine, bez obzira na radni status. U trenutku isplate moguće je podići do 30 % ukupno ušteđenoga iznosa, dok se ostatak isplaćuje kao dodatak mirovini ovisno o izabranom programu isplate. Važno je napomenuti da je dobrovoljna mirovinska štednja nasljedna, i to u obliku jednokratne isplate.
4. Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva koja iznose 15 % od ukupne uplate u kalendarskoj godini, a maksimalan iznos poticaja koji za svoju štednju možete dobiti je 99,54 EUR godišnje, što ostvarujete uplatom od 663,61 EUR na godišnjoj razini.
5. U treći stup može nam dodatno uplaćivati poslodavac ako je s njime postignut takav dogovor, no tu je onda riječ o jednom od ugovorenih benefita u okviru radnoga mjesta.
6. Štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu stoga je jedini financijski proizvod u Republici Hrvatskoj koji istovremeno ostvaruje i državna poticajna sredstva i prinos fonda te je porezna olakšica za poslodavce koji odluče svojim radnicima uplaćivati u treći stup. Iznos uplate poslodavca do 804 EUR godišnje ne oporezuje se, stoga je to odličan vid nagrađivanja radnika koji je povoljan za poslodavca.
7. Učlaniti se u dobrovoljni mirovinski fond možete ispunjavanjem zahtjeva za učlanjenje, a na svoj osobni račun uplaćujete koliko želite i dinamikom koja Vama odgovara. U slučaju prestanka uplata, članstvo je i dalje aktivno, a sredstva nastavljaju ostvarivati prinose sve do zatražene isplate sredstava (najranije s navršenih 50 ili 55 godina).
8. Dodatna je prednost da ne postoji dobna granica za početak štednje, što je odlična stvar jer je dodatna štednja za mirovinu najisplativija na duge staze: s malim uplatama na dugi rok na kraju perioda štednje moguće je na računu imati pozamašan iznos sredstava.
9. Važno je napomenuti i da se, kad je o dobrovoljnoj štednji za mirovinu riječ, ni u fazi štednje ni u fazi isplate ne plaća porez, a sredstva su izuzeta od ovrhe.